{"id":27593,"date":"2026-01-26T07:53:39","date_gmt":"2026-01-26T12:53:39","guid":{"rendered":"https:\/\/lequotidien509.com\/1986-2026-karant-ane-de-ayiti-ap-tann-yon-kontra-sosyal\/"},"modified":"2026-01-26T08:46:17","modified_gmt":"2026-01-26T13:46:17","slug":"1986-2026-karant-ane-de-ayiti-ap-tann-yon-kontra-sosyal","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/lequotidien509.com\/ht\/1986-2026-karant-ane-de-ayiti-ap-tann-yon-kontra-sosyal\/","title":{"rendered":"1986\u20132026 : karant ane de Ayiti ap tann yon kontra sosyal"},"content":{"rendered":"&#13;\n<p class=\"wp-block-paragraph\">7 fevriye 1986 make yon fen.<br\/> Fen yon rejim, men sitou k\u00f2mansman yon tann : tann pou yon nouvo l\u00f2d sosyal.<\/p>&#13;\n&#13;\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Yon ane apre, 29 mas 1987, p\u00e8p ayisyen an te akeyi yon nouvo Konstitisyon, ki te pote lespwa pou refonde kontra sosyal la. Pr\u00e8ske karant ane apre, kesyon an rete menm jan an : kisa nou f\u00e8 ak pwom\u00e8s sa a ?<\/p>&#13;\n&#13;\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ant kase 1986 la ak pwom\u00e8s 1987 la, yon vid enstale.<br\/> Tranzisyon yo te anonse a pa janm rive abouti vre. Pandan plizy\u00e8 diz\u00e8n ane, yo site Konstitisyon an san yo pa janm aplike l n\u00e8t, pandan ak\u00f2 politik yo ap suiv youn l\u00f2t san yo pa janm bay l\u00f2d sosyal p\u00e8p la t ap tann lan.<\/p>&#13;\n&#13;\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kidonk, ni kad konstitisyon\u00e8l la ni ak\u00f2 ki te sipoze ranplase li pa rive anrasinen dirab kontra sosyal yo te pwom\u00e8t p\u00e8p la. <br\/> Devyasyon sa a pa s\u00e8lman dez\u00f2ganize enstitisyon yo ; li angaje yon responsablite istorik anv\u00e8 plizy\u00e8 jenerasyon.<\/p>&#13;\n&#13;\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jenerasyon ane 1980 yo, ki te kw\u00e8 nan kase a. Sa ane 1990 yo, ki te konte sou pwom\u00e8s demokrasi a atrav\u00e8 v\u00f2t p\u00e8p la. Sa apre ane 2000 yo, ki te konfwonte ak fristrasyon repete ak pwom\u00e8s san demen. Jenerasyon 2010 lan, ki te vle patisipe nan transf\u00f2masyon peyi a, men yo te mete l dey\u00f2 espas desizyon yo. <br\/>Jenerasyon ane 2020 yo, ki kounye a dekouraje, souvan chwazi dezespwa oswa migrasyon<br\/><\/p>&#13;\n&#13;\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jodi a, yon jen\u00e8s k ap viv ant wont ak dezespwa, men ki an 2025 te toujou kenbe espwa ke 7 fevriye 2026 ta ka make dimanch maten apre yon nuit nwa karant ane.<br\/><\/p>&#13;\n&#13;\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Anplis de sa, gen dyaspora a, yo mande l pote chay enkonsekans lokal yo, ant sip\u00f2 a distans, egzil f\u00f2se ak fidelite anv\u00e8 yon peyi li kontinye espere refonde.<\/p>&#13;\n&#13;\n<p class=\"wp-block-paragraph\">K\u00e8lkeswa sa k rive, jenerasyon k ap vini yo pral eritye chwa yo toujou ranvwaye, renonsyasyon yo akimile, ak yon kontra sosyal ki toujou ap tann. L\u00e8 yo toujou ranvwaye kontra sosyal la, se konfyans menm ki ap fini.<br\/><\/p>&#13;\n&#13;\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Yon peyi pa ka kontinye viv san fen ant yon Konstitisyon yo kontoune ak ak\u00f2 yo pa janm respekte, san li pa kraze lyen ki ini Leta ak p\u00e8p li. Kidonk, kesyon an depase moman an ak akt\u00e8 jodi a. Li istorik, moral ak kolektif.<\/p>&#13;\n&#13;\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Apre karant ane tann, kase ak pwom\u00e8s ranvwaye, \u00e8ske 7 fevriye ka toujou yon l\u00f2t bagay pase yon dat sou kalandriye politik la ?<br\/> \u00c8ske li ka finalman vin moman kote yon ak\u00f2 politik responsab ak istorik ap imajine yon kontra sosyal vr\u00e8man pataje, asime epi viv ?<\/p>&#13;\n&#13;\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Chantal Volcy C\u00e9ant<br\/>26 janvye 2026<\/p>&#13;\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&#13; 7 fevriye 1986 make yon fen. Fen yon rejim, men sitou k\u00f2mansman yon tann : tann pou yon nouvo l\u00f2d sosyal. &#13; &#13; Yon ane apre, 29 mas 1987, p\u00e8p ayisyen an te akeyi yon nouvo Konstitisyon, ki te pote lespwa pou refonde kontra sosyal la. Pr\u00e8ske karant ane apre, kesyon an rete menm jan an : kisa nou f\u00e8 ak pwom\u00e8s sa a ? &#13; &#13; Ant kase 1986 la ak pwom\u00e8s 1987 la, yon vid enstale. Tranzisyon yo te anonse a pa janm rive abouti vre. Pandan plizy\u00e8 diz\u00e8n ane, yo site Konstitisyon an san yo pa janm aplike l n\u00e8t, pandan ak\u00f2 politik yo ap suiv youn l\u00f2t san yo pa janm bay l\u00f2d sosyal p\u00e8p la t ap tann lan. &#13; &#13; Kidonk, ni kad konstitisyon\u00e8l la ni ak\u00f2 ki te sipoze ranplase li pa rive anrasinen dirab kontra sosyal yo te pwom\u00e8t p\u00e8p la. Devyasyon sa a pa s\u00e8lman dez\u00f2ganize enstitisyon yo ; li angaje yon responsablite istorik anv\u00e8 plizy\u00e8 jenerasyon. &#13; &#13; Jenerasyon ane 1980 yo, ki te kw\u00e8 nan kase a. Sa ane 1990 yo, ki te konte sou pwom\u00e8s demokrasi a atrav\u00e8 v\u00f2t p\u00e8p la. Sa apre ane 2000 yo, ki te konfwonte ak fristrasyon repete ak pwom\u00e8s san demen. Jenerasyon 2010 lan, ki te vle patisipe nan transf\u00f2masyon peyi a, men yo te mete l dey\u00f2 espas desizyon yo. Jenerasyon ane 2020 yo, ki kounye a dekouraje, souvan chwazi dezespwa oswa migrasyon &#13; &#13; Jodi a, yon jen\u00e8s k ap viv ant wont ak dezespwa, men ki an 2025 te toujou kenbe espwa ke 7 fevriye 2026 ta ka make dimanch maten apre yon nuit nwa karant ane. &#13; &#13; Anplis de sa, gen dyaspora a, yo mande l pote chay enkonsekans lokal yo, ant sip\u00f2 a distans, egzil f\u00f2se ak fidelite anv\u00e8 yon peyi li kontinye espere refonde. &#13; &#13; K\u00e8lkeswa sa k rive, jenerasyon k ap vini yo pral eritye chwa yo toujou ranvwaye, renonsyasyon yo akimile, ak yon kontra sosyal ki toujou ap tann. L\u00e8 yo toujou ranvwaye kontra sosyal la, se konfyans menm ki ap fini. &#13; &#13; Yon peyi pa ka kontinye viv san fen ant yon Konstitisyon yo kontoune ak ak\u00f2 yo pa janm respekte, san li pa kraze lyen ki ini Leta ak p\u00e8p li. Kidonk, kesyon an depase moman an ak akt\u00e8 jodi a. Li istorik, moral ak kolektif. &#13; &#13; Apre karant ane tann, kase ak pwom\u00e8s ranvwaye, \u00e8ske 7 fevriye ka toujou yon l\u00f2t bagay pase yon dat sou kalandriye politik la ? \u00c8ske li ka finalman vin moman kote yon ak\u00f2 politik responsab ak istorik ap imajine yon kontra sosyal vr\u00e8man pataje, asime epi viv ? &#13; &#13; Chantal Volcy C\u00e9ant26 janvye 2026 &#13;<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":27592,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"give_campaign_id":0,"_crdt_document":"","jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":[],"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_post_split":[],"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3214,3318,3363],"tags":[3489,3490,3492,3491],"class_list":["post-27593","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gwo-tit","category-mond-jiridik","category-nouvel","tag-ayiti","tag-konstitisyon","tag-kontra-sosyal","tag-lalwa"],"aioseo_notices":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/lequotidien509.com\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/9daacf0a-f9d3-4fa1-9b37-ded2494d5a45.jpg?fit=1536%2C1024&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/lequotidien509.com\/ht\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27593","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/lequotidien509.com\/ht\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/lequotidien509.com\/ht\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lequotidien509.com\/ht\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lequotidien509.com\/ht\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=27593"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/lequotidien509.com\/ht\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27593\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27594,"href":"https:\/\/lequotidien509.com\/ht\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27593\/revisions\/27594"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lequotidien509.com\/ht\/wp-json\/wp\/v2\/media\/27592"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/lequotidien509.com\/ht\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=27593"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/lequotidien509.com\/ht\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=27593"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/lequotidien509.com\/ht\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=27593"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}